Detalji

Kreirano Ponedjeljak, 07 Prosinac 2015 07:20

Hitovi: 680

U srijedu 25. studenoga u Galeriji Koprivnica na  tribini Književno zrcalo u organizaciji DHK ogranka Podravsko-prigorskog  predstavljene su dvije nove knjige  Božice Gašparić. Knjigu poezije Zvjezdarij soneta, objavljenu u biblioteci Rukopis nakladnika DHK PPO, predstavila je recenzentica Lada Žigo, a prozni prvijenac   Priče iz danila  (objavljene u u biblioteci Drava istog nakladnika) autorica pogovora  dr.sc. Željka Lovrenčić, književna kritičarka i potpredsjednica DHK .

Predsjednica ogranka gospođa Enerika Bijač iznijela je svoj književni osvrt  na rad autorice i njene promovirane knjige. Tribinu su glazbom upotpunili mladi glazbenici Matej Gašparić i Tomislav Benotić, na gitari i bisernici. Urednik knjige Priče iz danila Mladen Levak u svom je komentar  zaključio je da se radi o autorici čije se stvaralaštvo uspinje putem zrelosti i prepoznatljivog vlastitog izričaja.

Detalji

Kreirano Ponedjeljak, 07 Prosinac 2015 07:03

Hitovi: 616

Obrazloženje Nagrade  

Ove je godine na natječaj za dodjelu Nagrade Fran Galović pristiglo nešto manje knjiga nego obično - 12, ali to ne znači da je povjerenstvu bilo lako odlučiti tko će dobiti prestižnu nagradu. Zapravo, bilo je prilično teško među jezično, stilski i tematski raznolikim i vrlo kvalitetnim radova odabrati jedan.  U uži izbor ušlo je pet knjiga: Tomislav Marijan Bilosnić:Vrt (zbirka poezije), Božica Brkan: Ledina (roman), Ljiljana Matković: Czarna Madonna (roman), Zdravko Seleš:Galović i zađne stvari: Podravski eseji i zapisi (književna esejistika) Miljenko Stojić: Propetlje (kratke priče).  
Povjerenstvo u sastavu Enerika Bijač, Đuro Vidmarović i Željka Lovrenčić odlučilo je da ovogodišnju Nagradu dobije Zdravko Seleš za knjigu Galović i zađne stvari: Podravski eseji i zapisi (Koprivnica: Društvo hrvatskih književnika Podravsko-prigorski ogranak, 2014., 204 str.), koja obuhvaća književne eseje i prikaze objavljivane u proteklih dvadeset godina u časopisima i zbornicima. Zdravko Seleš se tematski većinom bavi autorima s područja Podravine i kajkavskoga govornog područja koje sustavno prati i istražuje. Ali, također piše i o drugim hrvatskim i(li) svjetskim autorima, a poglavito o onima čija su djela objavljena na  esperantu kojim se također bavi.  
Knjiga se sastoji od šest poglavlja: Anatomija pjesmopjevanja Božice Jelušić, Podravska arkadija – zavičajne skice i portreti, Golubovi glasi mudrosti z djetinjstva i zavičaja, Kak preađa kajkavska slava, Intermezzo: ino i esperantiana,Galovićiana ili utjehe zavičaja, te bibliografije eseja, recenzija, prikaza, pogovora i bilješke o autoru.     
Razvidno je da Zdravko Seleš njeguje zavičajnu tematiku i da su mu  njegov voljeni rodni kraj i njegova književnost često nadahnuće.
U prvome poglavlju ove zbirke vrsne esejistike sabire zapise o kultnoj podravskoj pjesnikinji Božici Jelušić koja, premda je svojom vrhunskom književnosti odavno prešla granice zavičaja, ipak pripada ovome našem kraju. Osobito rado analizira Božičine pjesme napisane kajkavštinom na kojoj i sam piše.  U daljnjim prikazima  „podravske arkadije“ nižu se zapisi o Dubravku Ivančanu, Ivanu Lackoviću Croati, Boženi Loborec, Maji Gjerek, Marku Greguru, ali i o nekima manje poznatim, a značajnim hrvatskim književnicima poput profesora Petra Grgeca ili pjesnikinje Vinke Pavlek. Zanimljiv je i informativan i zapis o Grguru Karlovčanu napisan u povodu 60-te godišnjice njegove smrti. Tu su i zapisi posvećeni pjesniku Željku Sabolu rođenom u Bjelovaru te analiza pripovijesti „Mor“ Đure Sudete.   
Drugo poglavlje knjige posvećeno je Ivanu Golubu, također Podravcu, kojega Seleš naziva „promicateljem božjih riječi“. Za ovoga akademika i znanstvenika, on između ostaloga kaže da je „pjesnik kristalnih slika“. Esej naslovljen „Glasi mudrosti z djetinjstva i zavičaja“ napisan je na kajkavskom narječju. 
Svoju privrženost zavičaju i kajkavštini, Seleš dokazuje i u trećem poglavlju svoje knjige u esejima o rodnome gradu Đurđevcu kojega smatra znamenom Podravine, o staroj kleti koja u njemu budi sjećanja na dane djetinjstva, o podravskome velikanu Mihovilu Pavleku Miškini te o pjesniku Đuri Rašanu iz Novigrada Podravskoga. Poglavlje završava tekstom o Krležinim „Baladama Petrice Kerempuha“ opet na kajkavskome narječju.  
U poglavlju naslovljenom Intermezzo: Ino i Esperantiana autor ove knjige napušta zavičajne teme i skreće u širu problematiku - piše o filmu Ingmara Bergmana, o romanu Luka  Antuna Šoljana, o knjizi Flaubertova papiga Juliana Barnesa, o Danilu Kišu, Držiću, Brondesteinu… Tim tekstovima potvrđuje se kao vrsni esejist koji usprkos vezanosti uz rodni kraj i tekstovima u kojima se kao i kod prošlogodišnjega dobitnika nagrade Fran Galović Erensta Fišera može „očutiti vroći žitek rieči domovinskih: ZEMLA, KRV, KAJKAVŠČINA“, jednako dobro snalazi i u široj tematici. 
Da se ovogodišnja nagrada morala dodijeliti Zdravku Selešu i ovoj knjizi objavljenoj u Biblioteci RukopisPodravsko-prigorskog ogranka DHK-a, svjedoči posljednje poglavlje  naslovljeno Galovichiana ili Utjeha zavičaja. U njemu autor okuplja tekstove nadahnute ne samo zavičajem nego i samim Galovićem, tim podravskim pjesničkim mađioničarom istančana i jedinstvenoga poetskog izričaja. Upravo u ovome poglavlju Seleš otvara dušu i još jednom naglašava svoju snažnu vezu sa zavičajem kojega duboko živi; toliko duboko da se i pred čitateljem njegova poetskoga jesenskoga eseja odjednom pojavljuju slikoviti vinogradi, klijeti, bregovi, kesteni i vino, a u srcu mu odjekuje Galovićeva pjesma Crn-bel.  Čitajući ove eseje s jasnim porukama ljubavi prema svojemu, prema bliskome, prema rodnoj grudi, zaključili smo da upravo ova knjiga ima sva obilježja koja tražimo pri dodjeli Galovićeve nagrade: osim što obrađuje djela zavičajnih književnika i govori o znamenitim osobnosti iz bliže i dalje povijesti ovoga kraja, djelomice je pisana i kajkavskim narječjem. No, ono što je posebno izdvaja od druge četiri sjajne knjige koje su ušle u uži izbor, je izvrsno poznavanje života i djela velikoga podravskog pjesnika Frana Galovića. No, osim sustavnoga  proučavanja njegova djela i izvrsne analize njegova opusa, dubokih promišljanja o zavičaju i zavičajnosti,  razvidno je i to Zdravko Seleš piše srcem. To je moguće stoga jer on Galovićevo djelo duboko proživljava - a tako iskrena ljubavi prema korijenima mora biti nagrađena.  
Zbog toga je Povjerenstvo za dodjelu Galovićeve nagrade za 2015. odlučilo da njezin ovogodišnji dobitnik bude Zdravko Seleš.   

Dr. sc. Željka Lovrenčić,
Predsjednica povjerenstva 

Opširnije...

Detalji

Kreirano Petak, 04 Prosinac 2015 10:49

Hitovi: 584

U subotu, 24. listopada 2015. u Domoljubu, pred gotovo punom dvoranom posjetitelja svečano je  zatvorena 22. Galovićeva jesen, međunarodni festival književnosti. Održan je razgovor s finalistima za Nagradu „Fran Galović“, 2015., kao i poetski recital pjesnika, sve uz glazbeni ugođaj koji su izveli sopranistica Ivana Senjan i klavirist Bernard Dugan.

Ova književna manifestacija postala je pravi kulturni brend Koprivnice, Podravine i šire, promotor hrvatske književnosti  na temu zavičajnosti u širokom smislu te riječi, u zemlji i inozemstvu. Tematika zavičajnosti utkana je u temelje ove međunarodne književne manifestacije kroz Književnu nagradu “Fran Galović“ za koju se natječaj odvija na razini cijele Hrvatske, čime se doprinosi vrednovanju hrvatske nacionalne književnosti.

Na poziv predsjednicePodravsko-prigorskog ogranka DHK, gospođe Enerike Bijač u goste su nam došli pjesnici iz inozemstva i Hrvatske: Elka Nyagolova (Bugarska ),  Bronislava Volkova (Češka), Tanja Žitkova (Latvija), Tatjana Džuba i Viktor Melnik (Ukrajina), Natalija Vorobjova Hržić (Rusija/Hrvatska),  Ružica Cindori,  Davor Grgurić, Đuro Vidmarović,  Igor Žic  (Hrvatska).

Stranim pjesnicima omogućeno je da čitaju svatko na svome materinjem jeziku, a našoj publici da čuje njihovu izvornu riječ, ali i da čuje te  iste pjesme u prijevodu na hrvatski jezik, te da razgovara s njima. U programu sa stranim pjesnicima posebno se angažirala Predsjednica našega Ogranka.

Bili smo srdačni domaćini i prezentatori svoje zavičajnosti, temeljene u kulturno-povijesnoj baštini od Koprivnice, Peteranca, Hlebina, Đurđevca, Ludbrega - gdje su se   programi održavali, u cijelosti prema zacrtanom Programu 2015. godine.

Naglašavam i da je protokol prijema pjesnika kod gradonačelnika u gradovima gdje su se programi odvijali, i kod Župana naše Županije dao značajan ton ovogodišnjoj „Galovićevoj jeseni“, a dolazak i pozdrav predsjednika Sabora RH, gospodina Josipa Leke na završnoj svečanosti svakako nam je izuzetna čast.

Na završnoj svečanosti u subotu proglašeni su dobitnici nagrada „Fran Galović“ i „Mali Galović“, prema odluci i obrazloženju Prosudbenih povjerenstava.

Prosudbeno povjerenstvo za Književnu nagradu „Fran Galović“ u sastavu: dr. sc. Željka Lovrenčić, mg. sc. Đuro Vidmarović i Enerika Bijač, prof. između 12 pristiglih knjiga na ovogodišnji natječaj – odabralo je 5 finalisata, a Nagradu „FRAN GALOVIĆ“ za 2015. godinu – pisani dokument i novčani iznos od 10.000,00 kn dobio je ZDRAVKO SELEŠ za knjigu GALOVIĆ I ZAĐNE STVARI.

Prosudbeno povjerenstvo za nagradu  „Mali Galović“u sastavu:  Dubravka Šutalo prof., Enerika Bijač, prof., književnica i Mladen Levak, književnik  od pedesetak pristiglih radova, odabralo je nagrađenike. Dobitnik Nagrade  „Mali Galović“, 2015. za najbolju pjesmu je NIKICA MILIĆ, učenik 2a1 razreda Srednje gospodarske škole Križevci, za pjesmu ZAKAJ SEM STIH. Mentorica učeniku bila je mr. sc. Enisa Blašković-Gagro. Dobitnica Nagrade „Mali Galović“, 2015. za najbolju prozu je MARTINA BERTA, učenica 7. r. Osnovne škole Ferdinandovac za prozu PRIČA JEDNOG ŠALABAHTERA. Mentorica učenici bila je Lidija Levačić Mesarov, prof.                                                                      

                                                                       Organizacijski odbor 22. Galovićeve jeseni

                                                                                   Božica Gašparić, predsjednica

Detalji

Kreirano Petak, 04 Prosinac 2015 10:32

Hitovi: 558

Ovogodišnji Međunarodni festival književnosti „Galovićeva jesen“  proširio se i svojim glavnim programom na podravske gradove Đurđevac i Ludbreg. Tako su 22. listopada u Đurđevcu goste i namjernike na Trgu sv. Jurja dočekali recitatori, sudionici 9. Natjecanja u recitiranju „Prizivamo Frana“ otvorivši na taj način i u Đurđevcu G-točku.

Ista večeri je u prostoru Gradske knjižnice Đurđevac održano pjesničko sijelo na kojem je nastupilo desetak pjesnika – gostiju Festivala,  a domaćini su im podarili najbolje recitacije Galovićevih pjesama u interpretaciji pobjednika 9. Natjecanja u recitiranju i zvuke cimbula (cimbala) članova Udruge cimbalista Hrvatske.