|
Rođena je 13. travnja 1960. u Koprivnici gdje je pohađala osnovnu školu. Srednju školu jezičnog usmjerenja završila je u Križevcima. Diplomirala je komparativnu književnost i španjolski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1983. godine. Tema diplomskoga rada bio joj je španjolski nobelovac Juan Ramón Jiménez. Na istome je Fakultetu 1992. magistrirala filologiju. Prošireni i prerađeni rad naslovljen Obrasci fantastike u hispanoameričkom romanu objavljen je kao knjiga 2001. godine. Akademik Pavao Pavličić ocijenio ju je pionirskim radom. Doktorski rad pod nazivom Hispanistička Croatica: Tri naraštaja čileanskih pisaca hrvatskih korijena obranila je na Hrvatskim studijima 2011. Živjela je šest godina u Latinskoj Americi – u Meksiku i Čileu. U Meksiku je bila stipendistica Meksičke vlade i pohađala predavanja iz hispanoameričke književnosti na dva vodeća Sveučilišta UNAM (Universidad Nacional Autónoma de México) i Colegio de México. U Čileu je radila kao profesorica hrvatskoga jezika i kulture u Punta Arenasu te kao diplomatkinja u Hrvatskome veleposlanstvu u Santiagu. Radila je i kao voditeljica područne knjižnice „Prečko", profesorica španjolskog jezika, voditeljica na radiju u Punta Arenasu, voditeljica Zbirke inozemne Croatice u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici itd. Autorica je 12 knjiga i pjesničkih panorama. Uredila je 12, a prevela 38 knjiga. Među autorima koje je prevela sa španjolskog na hrvatski između ostalih su: Miguel de Cervantes, Benito Pérez Galdós, Juan Rulfo, Carlos Fuentes, Elena Poniatowska, Miguel Barnet, Ernesto Sábato, Roberto Ampuero, Andrés Morales Milohnic, Juan Mihovilovich, Oscar Barrientos Bradasic, Alfredo Pérez Alencart... Na španjolski je prevela petnaestak knjiga suvremenih hrvatskih autora objavljenih u Meksiku, Čileu, Španjolskoj i Boliviji. Među njima su: Dragutin Tadijanović, Zvonimir Balog, Veselko Koroman, Tomislav Marijan Bilosnić, Drago Štambuk, Miro Gavran, Davor Šalat i Lana Derkač. Sada priprema pjesnički izbor koji će uskoro objelodaniti u Kolumbiji. Tekstove objavljuje u hrvatskim i stranim časopisima te na portalima u Rumunjskoj, Španjolskoj, Čileu, Meksiku, Kolumbiji i Argentini. U trećem je mandatu članica Uprave Društva hrvatskih književnika. Pridružena je članica Hrvatskoga diplomatskog kluba, te članica Hrvatsko-hispanskoga društva i Međunarodnog udruženja književnika i umjetnika sa sjedištem u Sjedinjenim Američkim Državama. Bila je dopredsjednica Društva hrvatskih književnika, predsjednica Povjerenstva za književne veze, suradnica veleposlanstava Čilea i Španjolske te Hrvatske matice iseljenika. Sudjelovala je na mnoštvu književnih i znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu. Autorica je izložaba održanih u NSK i na Interliberu, te kataloga o Pablu Nerudi, Miguelu de Cervantesu, hrvatskoj knjizi izvan Hrvatske, nakladi Hefti u NSK, hrvatskoj periodici u iseljeništvu itd. Sada vodi Tribine vezane uz temu inozemne Croatice odnosno hrvatske knjige u inozemstvu. Tekstovi su joj prevođeni na španjolski, engleski i bugarski. Kao autorica, zastupljena je u Leksikonu hrvatskoga iseljeništva i manjina te u međukulturnom rječniku suradnika rumunjskog časopisa za međunarodne veze Orizont Literar Contemporan objavljenom u Bukureštu. Na dužnosti predsjednice Odbora za književne veze Društva hrvatskih književnika organizirala je predstavljanja naših autora u Španjolskoj, Nizozemskoj, Rumunjskoj, Meksiku, Čileu, Kubi i Australiji. Dobitnica je priznanja i zahvala bivšega čileanskog predsjednika Ricarda Lagosa i bivše ministrice vanjskih poslova Soledad Alvear te počasna građanka Porvenira, mjesta na krajnjem jugu Čilea odnosno ledenoj Ognjenoj Zemlji, kamo su dolazili prvi hrvatski doseljenici.
BIBLIOGRAFIJA
Autorske knjige, izbori 1. Andske priče. Zagreb: Euroknjiga, 2004. 2. Bajo la ceniza del antiguo fuego. Poesía croata. Guadalajara: La Zonámbula, 2010. 3. Dulce Libertad. Madrid; Salamanca: Editorial Verbum; Trilce Ediciones, 2012. 4. Književni prikazi i drugi zapisi. Zagreb: Društvo hrvatskih književnika, 2011. 5. Mlada čileanska lirika. (S Jordanom Jelićem). Zagreb: DSM grafika, 2003. 6. Obrasci fantastike u hispanoameričkom romanu. Zagreb: DSM grafika, 2003. 7. Od pustinje do ledenjaka. (Književnost čileanskih Hrvata). Pula: Istarski ogranak Društva hrvatskih književnika, 2013. 8. Poesía Croata Contemporánea. (S Andresom Moralesom Milohnićem). Santiago: RIL editores, 1997. 9. Puentes. Poesía Croata Contemporánea. Zagreb; La Paz: Društvo hrvatskih književnika; Correveydile, 2007. 10. El roce de la mariposa. Poesía Croata Contemporánea. Zagreb: Društvo hrvatskih književnika, 2010. 11. Stazom do riječi. Zagreb: Društvo hrvatskih književnika, 2014. 12. Tragovi iseljenih Hrvata (u književnosti i izvan nje). Rijeka: Društvo hrvatskih književnika; Liber d.o.o., 2010.
Uredništvo 1. Cervantes i iluzije. Katalog izložbe. Zagreb: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, 2005. 2. Golubić, Stjepan: Drava, Podravina, kaj. Koprivnica: Vlast. naklada; Tiskara Rihtarić, 2017. 3. Hrvatska knjiga izvan Hrvatske. Katalog izložbe. Hrvatska matica iseljenika, 2005. 4. Jelčić, Dubravko: Historia de la literatura croata. Guadalajara: La Zonámbula, 2012. 5. Kačić, Hrvoje: Al servicio de mi patria. Croatia rediviva. Zagreb: Institut za društvena istraživanja; Hrvatska matica iseljenika, 2009. 6. Kačić, Hrvoje: Serving my country. Croatia rediviva. 4th enlarged ed. Zagreb; Varaždin: ivo Pilar institut of Social Sciences; Nakladnička kuća Tonimir, 2015. 7. Katalog Zbirke gradišćanskih Hrvata. Zagreb: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, 2010. 8. Kukavica, Vesna: Iseljenički horizonti. Zagreb: Hrvatska matica iseljenika, 2005. 9. Naklada Hefti u fondu Nacionalne i sveučilišne knjižice u Zagrebu. Zagreb: NSK, 2015. 10. Pablo Neruda. Život i djelo. Zagreb: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, 2004. 11. Serijske publikacije Hrvata izvan Hrvatske. Zagreb: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, 2014. 12. Zelić, Naco: Publikacije bačkih Hrvata. Zagreb: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, 2014.
Prijevodi knjiga 1. Ampuero, Roberto: Grčke strasti. AGM, 1016. 2. Ampuero, Roberto: Ljubavnici iz Stockholma. Zagreb: Mozaik knjiga, 2007. 3. Antić, Ljubomir: Los Croatas y América. Zagreb: Hrvatska matica iseljenika, 2001. 4. Aranguren, Miguel: Neprijatelj. Split: Verbum, 2010. 5. Balog, Zvonimir: El niño que no quería nacer. Santiago: RIL editores, 2013. 6. Barnet, Miguel: Ispovijest jednoga roba. Zagreb: Alfa, 2017. 7. Barrientos Bradasic, Óscar: Vjetar je zemlja koje više nema. Zagreb: AGM; Hrvatska matica iseljenika, 2013. 8. Bilosnić, Tomislav Marijan: El Tigre. Salamanca: Trilce Ediciones, 2015. 9. Bilosnić, Tomislav Marijan: El Tigre = Tigrul. Iasi: PIM, 2015. (S Dianom Dragomirescu). 10. Burin, Marko: Hrvatska obitelj u Peruu. Dubrovnik: Matica hrvatska, 2010. 11. Cervantes Saavedra, Miguel de: Uzorite misli. Koprivnica: Šareni dućan, 2014. 12. Droogenbroodt, Germain: Bronca drevnih zvona. Izabrane pjesme. Zagreb: Naklada Đuretić, 2014. 13. Gabarrón, Cristóbal: El color de la vida. Salamanca: Sociedad de Estudios Literarios y Humanísticos de Salamanca, 2012. (Zastupljeni autori Diana Rosandić i Davor Šalat). 14. Gavran, Miro: El hijo olvidado. Santiago: RIL editores, 2010. 15. Díaz Eterovic, Ramón: Sedmero Simenonove djece. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske; Hrvatska matica iseljenika, 2004. 16. Díaz Eterovic, Ramón: Trčanje za vjetrom. Zagreb: Nova knjiga Rast, 1999. 17. Fuentes, Carlos: Sve sretne obitelji. Zagreb: Alfa, 2010. 18. Koroman, Veselko: Yo, el viajero. Guadalajara: La Zonámbula, 2015. 19. Machiedo, Mladen: El emigrante y otros poemas. Santiago: RIL editores, 2014. 20. Međimorec, Miroslav: Historias verídicas de la Guerra Patria. Guadalajara: La Zonámbula, 2015. (S Marijom Ostojićem i Tatjanom Grubišić Čabo). 21. Morales Milohnic, Andrés: Izabrane pjesme. Zagreb: DSM grafika, 2002. 22. Morales Milohnic, Andrés; Milohnic Roje Višnja: Poemas/Pjesme. Santiago: RIL editores, 2010. 23. Muñoz Valenzuela, Diego: Cvijeće za jednog kiborga. Zagreb: Alfa, 2014. 24. Muñoz Valenzuela, Diego: Tajna mjesta. Zagreb: Znanje, 2009. 25. Murmullo sobre el asfalto. Dos poetas croatas – Lana Derkač y Davor Šalat. Guadalajara: La Zonámbula, 2008. 26. No resignación: poetas del mundo por la no violencia contra la mujer. Antología de Salamanca. Salamanca: Ayuntamiento de Salamanca, 2016. (Zastupljeni autori Tomislav Marijan Bilosnić i Dunja Detoni -Dujmić). 27. Orestes Nieto, Manuel: Aquí nací y moriré. Panama City: La Rama Dorada; M. Orestes Nieto, 2015. 28. Pavićević, Mila: Bliske duge zebnje/Largas ansiedades cercanas. Dubrovnik: Matica hrvatska, 2007. 29. Pérez Alencart, Alfredo: Tu je nebo. Izabrane pjesme. Zagreb: Naklada Đuretić; Studio Moderna, 2016. 30. Pérez Galdós, Benito: Gospođa Perfecta. Zagreb: Alfa, 2013. 31. Pérez-Foncea, Juan Antonio: Ivan Aldenurijski. Split: Verbum, 2009. 32. Poniatowska, Elena: Ja, Jesusa. Zagreb: Iris Illyrica, 2016. 33. Rulfo, Juan: Pedro Páramo. Zagreb: Euroknjiga, 2007. 34. Sábato, Ernesto: Otpor. Zagreb: Euroknjiga, 2005. 35. Štambuk, Drago: El viento de las estrellas oscuras. Santiago: RIL editores, 2003. 36. Tadijanović, Dragutin: Poesía escogida. Málaga: NorteySur, 2005. 37. Vargas, Manuel: Tužne priče. Zagreb: Euroknjiga, 2005. 38. Vujnović, Anđela: Siempre que vayas a ejecución. Split: Redak, 2016. (S Pablom Serrom)
Članci Objavila prijevode i članke (oko petstotinjak) u domaćim i stranim časopisima i novinama: Forumu, Riječi, Književnoj Rijeci, Novoj Istri, Republici, Most/The Bridge-u, Dubrovniku, Mogućnostima, Kolu, Artikulacijama, Vjesniku bibliotekara, Europskom glasniku, Hrvatskome iseljeničkom zborniku, Hrvatskome slovu, Vjesniku, Vijencu, Riječi (BiH), Atenea (Čile), El croata errante (Argentina), El Occidente, Luvina (Meksiko), te na web stranicama književnih udruga u Čileu, Boliviji, Meksiku, Argentini, Kolumbiji i Španjolskoj.
IZBOR IZ DJELA
Tomislav Marijan Bilosnić: Sto pjesama o tijelu. Zadar: 3000 godina za dar, 2017., 152 str. Tomislav Marijan Bilosnić autor je dojmljivog broja knjiga raznih književnih žanrova - poezije, proze, dječje književnosti, povjesnica, kritika, publicistike, likovnih monografija. Kao svestrani umjetnik zaokuplja pozornost čitatelja i kritičara u zemlji i inozemstvu. Za mnoge je inozemne kritičare njegova poezija istinsko otkriće i uspoređuju ga sa značajnim svjetskim pjesnicima. Njegovo najnovije pjesničko ostvarenje naslovljeno Sto pjesma o tijelu dokazuje da El Tigre kako ga zovu u Španjolskoj i Latinskoj Americi nikada ne prestaje priređivati ugodna iznenađenja. Pred čitateljima je novi užitak u bogatstvu riječi i pjesničkim figurama jer renesansni čovjek Tomislav Marijan Bilosnić kojega puno toga zanima i koji mnoštvo stvari jednako uspješno radi, još se jednom predstavlja kao svestran, strastven i ugodno nepredvidiv autor. S Bilosnićem nikada nije dosadno bez obzira radi li se o ljubavnoj, refleksivnoj, duhovnoj ili socijalnoj lirici, o postmodernoj ili klasičnoj poeziji, o haiku ili pak poeziji kršćanskoga nadahnuća. U kojoj se god tematici okušao, ovaj zadarski pjesnik čija je poezija u jednom trenu razigrana i prpošna, a u drugome nam prenosi ozbiljne poruke, ironizira ili britko kritizira, bez sumnje, uspješno budi čitateljevu pozornost. Sto pjesama o tijelu nastavlja se na Bilosnićeve uspješnice Tigar i Afrika koje su posebno zanimljive i izvorne zbog varijacije jedne teme. Takve su i druge njegove poetske zbirke –Molitve, Ogledalo, Kuća i Vrt. Vrsna poznavateljica Bilosnićeva djela Sanja Knežević ističe njihovu transcendentalnost, simboličnost i oniričnost. I u svojoj najnovijoj zbirci posvećenoj ljudskome tijelu autor se jednako uspješno igra riječima, figurama, značenjima. Ta se duboko misaona poezija može tumačiti na više načina. U svojoj najnovijoj knjizi Bilosnić još jednom potvrđuje svoje pjesničko umijeće i talent, ali i poznavanje povijesti, filozofije i književnosti. Osim zbog nesumnjive kvalitete, ovu knjigu treba posebno istaknuti i zbog činjenice da je u našoj, pa i u svjetskoj poeziji teško naći nešto slično – odnosno, teško je pronaći pjesnika koji u nekoliko svojih zbirki varira istu temu. Zbog toga je poetska zbirka Sto pjesama o tijelu zaista zadivljujuća i dokaz je da se uistinu radi o vrhunskom pjesniku. U njoj se autor prvenstveno pozabavio čovjekovim tijelom koje je u konačnici prikazano kao univerzum. Ali da bi se došlo do toga, pjesnik ga prvo opisuje kao nešto pojedinačno što teži većoj cjelini. Ova je zbirka puna simbola i metafizična, u njoj se na najtananiji način duhovno isprepliće s realističnim, a osobna mitologija s onom univerzalnom. U njoj nailazimo na snažan autobiografski ali i teološki diskurs. U njoj Bilosnića još jednom doživljavamo kao pjesnika svjetlosti i boja, kao vječnoga tragača za boljim svijetom, kao lutalicu u bespućima univerzuma. Alegorijski preokreti, simbolika, nadrealizam, ispreplitanje ovozemaljskih i tema onostranog, teoloških i svjetovnih, duhovnoga i racionalnog, odlike su pjesama okupljenih u njegovoj najnovijoj poetskoj zbirci… Pa pogledajmo o čemu to piše Tomislav u šest ciklusa koji tvore ovu jedinstvenu knjigu. Naslovljeni su Tijelo glave, I muško i žensko, Krv, Tijelo leptira, Noću nitko nije tijelo i Tijelo Kristovo. Uvod u pjesnikov magični svijet nadahnut ljudskim tijelom, simbolički predstavljaju riječi Božji dah/, voda/ i prah/ koje su svojevrstan moto i neka vrst upozorenja. Jer, ovo je istina. Ako se ljudsko tijelo svede na šture činjenice, ono je upravo to i ništa više. No, da ne padnemo u depresiju, već prvih devetnaest pjesama okupljenih u ciklus Tijelo glave ukazuje nam na ljepotu postojanja i življenja u istome tome ljudskome tijelu. Pjesnik opjevava glavu, lubanju, kosu, dlaku, čelo, mozak, lice, oči, obrve, trepavice, nos, usne, uho, bradu, jezik, zube, grlo, vrat…Svakome tome dijelu posvetio je jednu pjesmu, a završna, naslovljena Posmrtna maska upućuje nas da na činjenicu da smrću završava vesela igra tijela i njegovo boravljenje na ovome svijetu. Simbolizam i metaforika značajne su odlike ovih pjesama. Tako da je primjerice, glava zatvorena bačva ili pak biće višeglavo, lubanja zvijezda već okamenjena, kosa vrijeme kišno, a mozak bijeli oblak što ploveći hvali nebesa… Smionost i maštovitost te bogatstvo metaforike ogledaju se i u pjesmi Čelo u kojoj se između ostalog kaže: Osluškujem čelo/a čujem Nebo i mislim na bezdan/na nikoga živog/ni u kakvoj stvari/ne treba se pouzdati. U pjesmi o Licu pjesnik pak tvrdi: Lice se uvijek umnaža/ono je uvijek u množini/preobraženja su neporeciva zbilja/I kad traži mračna mjesta/i kada sja zlatnim sjajem/približava se Bogu. U ovim je simboličkim pjesmama i strofama napisanim u manirističkom stilu razvidan i pjesnikov teološki diskurs koji često rabi. Sve je zemno prožeto Njegovom brigom za čovjeka, a čovjek neprestano traži tajnu svoga postojanja. Možda bismo iz ovoga ciklusa mogli posebno istaknuti pjesmu Usne u kojoj se zrcali pjesnikova strast i ljubav prema voljenoj ženi. Moćne su metafore Kolut ruža/kolut sunca/bunar leda, ali i rastopljeni med te kruh i vino u usnama/okus soli i ukus vrijedi/posreduju između neba ljudi i svjetova. Čitav taj ciklus prožet je željom za otkrivanjem i povezivanjem ovoga našega realnoga svijeta s onim onostranim. Drugi je ciklus naslovljen I muško i žensko. Obuhvaća dvadeset pjesama posvećenih koži, ruci, šaci, ramenu, laktu, prstima noktima, dlanu, nogama, bedru, peti, stopalu, trbuhu, grudima, kralježnici, spolu, kostima, rebru, pupku… Ponovo se susrećemo s maštovitim metaforama: koža je zastava krvi, lakat mjera riječi, u svakome je prstu novi svijet… U pjesmi Noge pjesnik naglašava: Korak po korak život ide u smrt/Ništa me tako svakodnevno ne izdaje/kao tijelo/ja hoću naprijed/a noge prate svaku bol/isto kada se žurim/čekam ili vraćam. U ovome ciklusu pjesnik govori o prolaznosti vremena, o čovjekovom konačnom putu prema onkraju. A poslije i, kao što kaže u pjesmi Kosti, o uskrsnuću jednoga dana: iz krepke srži,/na svome križnome putu. Treći je ciklus naslovljen Krv i sastoji se od dvanaest pjesama posvećenih vitalnim organima te elementima vatri, vodi, zraku, zemlji, ali i kamenu… I ovdje nailazimo na izuzetno snažne metafore i simboliku kao što su krv kiše u kostima, voda pretvorena u oganj, koža koja se tali itd. Pjesnik tijelo uspoređuje s vodom – voda je moje tijelo/voda iz prve zore života/traži me uz pomoć vjetra/ i svih drugih mogućnosti/Voda je vruća krv i znoj/sol i jod što zatvaraju krug u žilama/. Za Bilosnića tijelo je i kamen, vatra; ono je zemlja koja ga čuva u blatu svome; govori nam i o dahu, duhu i duši, srcu, o svemu onome što nas vodi prema krajnjoj čovjekovoj odrednici - nebu, kamo u konačnici dospijeva naša duša. U ovome je ciklusu posebno izražena pjesnikova zaokupljenost transcendentalnim temama i biblijskim motivima. Ovdje do posebnog izražaja dolazi Bilosnićeva svestranost koja mu omogućuje vješto ispreplitanje raznih tema i diskursa. Ciklus Tijelo leptira sadrži dvadeset pjesama uglavnom misaone tematike. Pjesnik razmišlja o rođenju, životu, prolasku godina koje klize poput leptira, o smrti. U pjesmi u kojoj spominje svoje rođenje u Zemuniku autor kaže: U doba velikog mraza rođen/pred zborom babica staroga doba/udišući bjelinu u kuli visokoj, dok se u pjesmi Tijelo leptira pita: Jesu li naša tijela voštanice ili leptiri/dok u vječnost odlijećemo u plamenu. U tome je ciklusu razvidna njegova vezanost uz rodni kraj i ljubav prema njemu, ali naš je pjesnik i kozmopolit pa gradu Salamanci koji ga se izuzetno dojmio posvećuje stihove: Tijelo tigra u Salamanci/čeka da se otvore vrata/nekoj drugoj sudbini. U ovome dijelu nailazimo na pjesmu u kojoj pjesnik tijelo uspoređuje s velikim stablom, dok u jednoj drugoj govori o onome na kojemu ne cvjetaju rane; postoji i tijelo vina koje se s grožđem sjedinjuje, dok sve te godine tijela i vina poput ptića/leže na mojim dlanovima/umjesto mračnih srebrnjaka. U mnoštvu simbola i metaforike naziru se biografski elementi… U ciklusu Noću nitko nije tijelo devetnaest je kraćih pjesama u stilu Bilosniću drage haiku poezije. Duhovne su tematika, uglavnom govore o odnosu čovjeka i univerzuma, prožete su filozofičnosti i vezanosti uz tradiciju. Zaključak koji proizlazi iz njih je da tijelo odgovara središtu svijeta. Ako se u ovome ciklusu autor približava duhovnoj tematici, u posljednjem ciklusu s dvanaest pjesama naslovljenom Tijelo Kristovo sasvim uranja u biblijske motive te pjeva o Kristovoj patnji, uskrsnuću, Tijelovu, Veroniki… Zbirka Sto pjesama o tijelu završava još jednom dojmljivom pjesmom naslovljenom Kad mi zemlja primi tijelo. U njoj se govori o posljednjem čovjekovom putovanju, onome u smrt: Tijelo će u zemlji naći mir/samo u zemlji grijeh nije živ/Bog je milostiv - kaže naš pjesnik. Ta se pjesma nastavlja na moto Božji dah/voda/i prah završavajući tako šest ciklusa o čovjekovom tijelu koje je pjesnikovo nadahnuće za sto pjesama i predmet mnogobrojnih evokacija. Njome završava ova Bilosnićeva knjiga koja je uspješan spoj razigrane postmodernističke poezije i one tradicionalne nadahnute teološkim temama. Uistinu je teško nakon uspješnice kakav je Tigar (po mome mišljenju ipak najbolje Bilosnićevo ostvarenje) napisati nešto jednako dobro. Ali, izgleda da je moguće. Upravo to dokazuje ova zrela poetska zbirka u kojoj su sažeta autorova bogata saznanja i iskustva stečena tijekom njegova života. Tematikom i načinom pisanja kao i mnoštvom mogućih tumačenja ovoga jedinstvenog djela, Bilosnić je još jednom dokazao da pripada u sam vrh hrvatske poezije.
|
Željka Lovrenčić je književnica, prevoditeljica, urednica i proučavateljica hrvatskoga iseljeništva, osobito onoga na španjolskome govornom području. Piše eseje, kritike i putopise.